Investitori oprezniji prema Hrvatskoj

Subota, 19.01.2008. 10:22

Neravnoteža u Hrvatskoj, deficiti i vanjski dug, koje su posljedice relativne sporosti reformi, više dolaze do izražaja u razmišljanju investitora zbog krize koja se iz SAD-a prelila na svijet', istače Goran Šaravanja, glavni ekonomist Zagrebačke banke

    Kriza na sekundarnom hipotekarnom tržištu u SAD promijenila je globalno okruženje, uvodeći u svijet veću neizvjesnost, umanjujući rast u SAD (s mogućnošću pojave recesije) i eurozoni, smanjujući likvidnost i povećavajući troškove povezane s rizikom, rezultat je istraživanja makroekonomskih analitičara UniCredit Grupe.

    CEE regija je u dobrom položaju da ne bude ugrožena novim izazovima, potvrđuje nova studija UniCreditiva odjela istraživanja za Novu Europu. Zdravi rast je u posljednjim godinama bio postignut uglavnom zahvaljujući snažnoj dinamici dohodaka i bogatstva kućanstava, dok infrastrukturni projekti dodatno povećavaju investicijsku potražnju. Takav rast praćen je visokom profitabilnošću poduzeća u regiji.

    'Neravnoteže su međutim prisutne i one bi mogle postati transmisijski kanal za prenošenje međunarodne krize likvidnosti u regiju', kaže Debora Revoltella, glavni ekonomist UniCredit Grupe i Bank Austria Creditanstalta za CEE regiju. U procesu tranzicije neke se zemlje zaista dobrim dijelom oslanjaju na vanjsku štednju u financiranju domaćeg rasta. Snažna potrošnja i investicijska potražnja dovele su do brzorastućih deficita tekućih računa platne bilance te do općeg jaza između domaće štednje i investicija, koji je financiran putem izravnih stranih ulaganja, ali također i kroz povećanje vanjskog duga.

    'U kontekstu promijenjenih uvjeta pri vrednovanju rizičnosti u međunarodnom okruženju, oslanjanje na vanjsku štednju moglo bi dovesti do umjerenog sužavanja obujma kreditiranja, pošto se troškovi financiranja za lokalne ekonomije povećavaju', dodaje Debora Revoltella. Prema UniCreditovim stručnjacima, Srednja Europa vjerojatno može u najvećoj mjeri ostati pošteđena potencijalnog sužavanja obujma kreditiranja. Za Poljsku, Slovačku, Češku, Mađarsku i Sloveniju glavni izazovi u idućim godinama su više vezani uz održavanje razine konkurentnosti.

    'Neravnoteža u Hrvatskoj, deficiti i vanjski dug, koje su posljedice relativne sporosti reformi, više dolaze do izražaja u razmišljanju investitora zbog krize koja se iz SAD-a prelila na svijet', istaknuo je Goran Šaravanja, glavni ekonomist Zagrebačke banke. 'Ukoliko Hrvatska pravovremeno provodi reforme, smanjuje fiskalni deficit i prihvatljvim tempom i bez odgode privede pregovore o punopravnom članstvu EU pri kraju, tzv. Sub-prime kriza neće bitno utjecati na gospodarski rast u Hrvatskoj'.

    Jugoistočna Europa i Baltik mogli bi se suočiti s određenim smanjivanjem obujma kreditiranja. Uzimajući u obzir snažan rast u posljednjim godinama i zabrinutost prisutnu u vezi s mogućim pregrijavanjem ekonomije, ono bi moglo djelovati u istom smjeru s nastojanjima središnjih banaka i tako čak biti korisno u korigiranju postojećih neravnoteža. Rusija, Ukrajina, Kazahstan i Turska su također osjetljive na promjene u međunarodnom vrednovanju rizičnosti.

    "Sve u svemu, razvoj CEE regije se nastavlja, čak i ukoliko je vrhunac ciklusa rasta već iza nje. UniCredit prognozira rast od 5,9% i 5,6% u 2008. i 2009., u usporedbi s ocijenjenim rastom od 6,6% u 2007. godini. Nove okolnosti u međunarodnom okruženju postavljaju dodatne izazove, ali bi isto tako mogle pogodovati blagoj korekciji postojećih neravnoteža, koje bi u nekim zemljama trebale biti shvaćene kao pozitivan znak", dodaje Revoltella.

Pozitivna očekivanja potvrđena na sektorskoj razini

    'CEE regija postaje oslonac europske prerađivačke industrije, pa bi usporavanje rasta na svjetskoj i europskoj razini moglo čak osnažiti takav razvitak', kaže Debora Revoltella. 'Međunarodne kompanije aktivne u regiji mogle bi pokušati očuvati svoju profitabilnost maksimizirajući korist od razmještaja u regiji - transferirajući tako još nešto više proizvodne aktivnosti u proizvodne kapacitete smještene u CEE.'

tportal.hr

No Comments.

« Prethodna		Sljedeća »

[ Natrag ]

Najčitanije

Nove vijesti

Anketa