Hoće li se za javnost iznenađujućom presudom Općinskog građanskog suda u Zagrebu Zagrebačka banka vratiti, makar i djelomično, u vlasništvo Republike Hrvatske?

U prvostupanjskoj, nepravomoćnoj, presudi kojom raspolaže Business.hr, što ju je još 15. listopada 2007. potpisala sutkinja Amira Hadžić, presuđeno je da je Hrvatska nositelj prava na dionice Zagrebačke banke u ukupnoj vrijednosti koja se tek treba utvrditi, najvjerojatnije posebnim vještačenjem. Naime, kontroverzni zagrebački zlatar i draguljar Pašk Kačinari, koji se već godinama sudi sa Zagrebačkom bankom tražeći povrat svojih osnivačkih dionica Zabe (233 dionice), odnosno odštetu veću od 330 milijuna kuna, sada je tužio državu, odnosno "otkrio je" da dio dionica Zabe pripada državi. Općinski sud u Zagrebu, s obzirom na to da se Općinsko državno odvjetništvo (u ime države) oglušilo na Kačinarijevu tužbu, udovoljilo je njegovoj tužbi.

U izjavi za Business.hr sutkinja Hadžić kratko je rekla da je u slučaju Zabinih dionica donijela presudu zbog ogluhe, koja ima istu pravnu snagu kao i sve druge presude. Naglasila je da je na Županijskom sudu u Zagrebu u tijeku žalbeni postupak, nakon što je žalbu uložilo Državno odvjetništvo, za koje ispada da ne želi državnu imovinu za koju Kačinari tvrdi da je državna.

Bez pritiska na sud

Sutkinja Hadžić tvrdi da je nitko nije nazivao u vezi s tim sporom, kao i da nije doživjela nikakve pritiske. Hoće li, međutim, presuda sutkinje Hadžić izazvati povrat Zagrebačke banke u vlasništvo države, ili možda ponuditi novo objašnjenje zbog čega je predsjednik Uprave Zabe Franjo Luković, dva mjeseca nakon te nepravomoćne presude 4. siječnja 2008., prodao 1700 redovnih dionica Zabe na Zagrebačkoj burzi, kada je utržio 21,76 milijuna kuna? Je li Zaba upoznata s tom sudskom presudom i može li presuda poljuljati gotovo neprijeporan Lukovićev status na čelu Zabe?

Zaba bez komentara

U Zagrebačkoj banci nisu uopće htjeli komentirati presudu, kao što nam nisu ni potvrdili je li im uopće i dostavljena s obzirom na to da formalno nisu stranka u postupku.

Tužena je u ovom slučaju država Hrvatska, i kako nije podnijela odgovor na tužbu u zakonskom roku, a na osnovi dokaza priloženih u tužbi, sud je donio presudu u ime RH zbog ogluhe, i to u korist RH. No, za tužitelja na tu nepravomoćnu presudu, potpuno neočekivano, stiže žalba iz krugova državnog odvjetništva, za koju tužitelj, Pašk Kačinari, drži da je protuzakonita.

Naime, u obrazloženju presude Općinskog suda Zagreb navodi se da je predmet tužbe predane sudu 31. kolovoza 2007. protiv tuženika RH dokazati pravo vlasništva države na dionicama Zabe. Predmet tužbe je imovina koja zapravo nije nikada privatizirana, a koja je "ostala nepoznata tuženiku, odnosno državi, čak i nakon što su na inicijativu tužitelja predsjednik Republike Stjepan Mesić (2003.) i Vlada RH na čelu s premijerom Sanaderom (2004.) pokušali ući u trag toj imovini angažirajući najviše državne organe".

Pašk Kačinari prijavio je, dakle, državi otkriće njezine imovine koju je opljačkala Zaba, a država je sve odšutjela. Općinski sud potom je u zakonskom roku utvrdio da je RH nositelj prava vlasništva na Zabine dionice, da će se naknadno, sudskim vješta čenjem, utvrditi kolika je vrijednost tih dionica, dok Kačinariju pripada pravo na nalazninu od deset posto vrijednosti pronađenih prava.

Tužitelj navodi da je Zaba izostavila upisati u dioničke knjige četiri temeljna osnivaća banke: Grad Zagreb, RH, radnike Zabe i tadašnju Jugobanku. Njihov kapital iznosi 54 posto u odnosu na osnivački kapital banke, a 46 posto je kapital 1287 ostalih društvenih poduzeća osnivaća Zabe.

Zabini lobiji

"Dionice tih poduzeća nisu nikada prošle kroz Hrvatski fond za privatizaciju (HFP), što bi trebalo istražiti", upozorava Kačinari. Nakon donošenja presude Općinskog suda u korist države RH, Kačinarijev odvjetnik Ozren Tatarac posumnjao je, međutim, da "neki utjecajni ljudi rade u korist Zabe, i to mimo znanja i volje najviših tijela državne vlasti, a moguće i mimo volje glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića".

Tatarac istiće da DORH, kao zakonski zastupnik države, mora poduzeti sve da se presuda Općinskog suda u korist države i realizira. A umjesto toga, istiće, Bajićev kadar, zamjenik općinskog državnog odvjetnika u Zagrebu Zlatko Brlić, čini suprotno i ulaže žalbu na presudu donesenu u korist države RH.

Zato, točno na dan konstituiranja novog Hrvatskog sabora 11. siječnja 2008., Tatarac upućuje tri dopisa: državnom odvjetniku Mladenu Bajiću, predsjedniku RH Stjepanu Mesiću i predsjedniku Vlade Ivi Sanaderu - jer smatra da bi se oni trebali boriti za interese države RH i građana.

U dopisu Bajiću Tatarac izražava čuđenje: Zbog čega je "u očitoj namjeri da zaštiti kriminalce i sprijeći povrat opljačkane imovine" DORHov čovjek Brlić uložio žalbu protiv državnog interesa?

"Time se postupak državnog odvjetnika Brlića pokazuje kao sudjelovanje u zloćinu, i to zloupotrebom državnih institucija", upozorava Tatarac i moli Bajića da poduzme sve da se povuće ta nezakonita žalba na presudu na povrat dionica Zabe državi Hrvatskoj, jer u suprotnom DORH državi nanosi štetu. Potpuno isti apel upućen je i predsjedniku Mesiću te premijeru Sanaderu.

U istom dopisu upućenom vodećoj trojki u zemlji Tatarac ističe: "Presudom Općinskog građanskog suda navodi se da se hrvatskoj državi vraća vrijedna imovina pokradena za vrijeme rata. Time se istodobno saniraju gospodarski problemi države te se Hrvatska dokazuje kao zemlja u kojoj njezin ustavnopravni poredak ipak ima 'zadnju riječ', te se eliminira fenomen ratnih profitera i pljačkaša", piše među ostalim Tatarac i Bajiću, i Mesiću, i Sanaderu.

"Ako se pravosuđu ne omogući neovisno djelovanje, presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu kojom je presuđeno da je Hrvatska nositelj prava na dionice Zabe - zauvijek će ostati nepravomoćna", upozorava Kačinari, čudeći se što država preko državnog odvjetnika zapravo radi protiv interesa države.

UniCredit većinski vlasnik

Zagrebačka banka najveća je banka u Hrvatskoj. Njezina tržišna kapitalizacija premašuje 21 milijardu kuna, aktiva iznosi 78,4 milijarde kuna, a većinski vlasnik je talijanska bankarska grupacija UniCredit. Formalni većinski vlasnik Zagrebačke banke ipak je Bank Austria, koja je nakon pripajanja UniCreditu zadužena za poslovanje UniCredita u srednjoj i istočnoj Europi. UniCredit, odnosno Bank Austria, posjeduje trenutačno 84,5 posto dionica Zagrebačke banke, dok je drugi po veličini dioničar njemački Allianz s udjelom od 11,8 posto. Zagrebačka banka drži više od 23 posto tržišta u Hrvatskoj, a u devet mjeseci prošle godine ostvarila je neto dobit od 849,7 milijuna kuna.

Retag se naplatio ovrhom

Zagrebačka banka već je vodila nekoliko sudskih sporova s nekima od osnivaća banke ili tvrtkama koje su tvrdile da su njihovi sljednici, od Tekstilprometa, kasnije Retaga do Gavrilovića. Pokojni Andrija Kovačević, vlasnik Retaga, uspio je potkraj 2003., odnosno početkom 2004. godine, nakon višegodišnjeg suđenja, naplatiti svoja osnivačka prava od Zagrebačke banke tek ovrhom, zajedno s troškovima i kamatama, u iznosu od oko 176 milijuna kuna.

Kovačević je dug od Zabe uspio naplatiti tek nakon što mu je suradnik postao Blaž Petrović, kojega se povezuje sa zagrebačkim kriminalnim miljeom, a koji je kasnije od Kovačevića naslijedio više od polovice iznosa dobivenog od Zagrebačke banke.

Svi bez komentara

Komentar presude kojom se aktualizira pitanje privatizacije najveće banke u državi Business. hr zatražio je u Vladi, Uredu predsjednika, Državnom odvjetništvu, Zagrebačkoj burzi i od niza pravnih stručnjaka. Iz Ureda predsjednika potvrđeno je da su u ime tužitelja zaprimili dopis njegova odvjetnika Ozrena Tatarca. Zbog nepravomoćne presude svi su se redom oglušili na molbu za komentars, jedino je Željko Kardum, glasnogovornik Zagrebačke burze, kazao da burza nije ni trebala biti obaviještena o toj presudi jer je tužena država.

Prerano govoriti o posljedicama

Od nekoliko pravnih i ekonomskih stručnjaka tražili smo komentar mogućih utjecaja na financijsko tržište i ukupno gospodarstvo ako presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu u slučaju Zagrebačke banke postane pravomoćna. Na pitanje što bi se dogodilo ako se državi u konačnici doista vrate dionice Zabe, stručnjaci su se redom odlučili za šutnju dok pravosuđe ne odradi posao do kraja. Ipak, neslužbeno smo od stručnjaka doznali da je teško procijeniti moguće posljedice takve odluke koja bi u rješavanju hrvatskih privatizacijskih afera bila presedan. Pribojavaju se da bi eventualno vračanje Zabe, makar i djelomično, u vlasništvo države - izazvalo neviđene potrese na financijskom tržištu, te da bi takav slučaj mogao dobiti i diplomatsko-politički kontekst.

businss.hr